Predavanje i izložba Ines Borovac na temu Performativni dizajn
U utorak, 28. ožujka, s početkom u 19 sati, na Studiju dizajna gostuje Ines Borovac, koja će održati moderirano predavanje na temu njene dizajnerske prakse u zadnjih nekoliko godina, nakon diplome na Studiju dizajna u Zagrebu i magisterija iz Socijalnog dizajna na Akademiji dizajna u Eindhovenu. Predavanje je ujedno i uvod za njenu samostalnu izložbu pod naslovom Performativni dizajn, koja se otvara u srijedu, 1. ožujka, u 19 sati, u HDD galeriji. Izložba daje pregled njenih recentnih projekata na presjeku dizajna, performansa i plesne koreografije, u kojima se susreću feministička načela, metode spekulativnog dizajna, kritičko promišljanje folklorne tradicije, suvremenih tehnologija, kao i tržišnih, društvenih, klasnih i rodnih odnosa. U sklopu otvorenja bit će održan i participativni performans „Secrets to sell your Design Services“, uz kratki javni [d]razgovor s autoricom. Izložba ostaje otvorena do 17. ožujka.
Iz teksta Marka Goluba: “Pojam performativni dizajn naznačen u naslovu samostalne izložbe Ines Borovac precizno nam govori u kojim koordinatama se kreće njena autorska praksa tijekom posljednjih nekoliko godina, nakon diplome na Studiju dizajna u Zagrebu i magisterija iz Socijalnog dizajna na Akademiji dizajna u Eindhovenu. Riječ je o radovima u kojima se dizajn susreće s umjetnošću performansa, ali i mnogo više od toga – posrijedi su pažljivo promišljeni projekti koji u zajednički kontekst dovode dizajn, tijelo, koreografija, feministička načela, kritički ali i afirmativan odnos prema tradiciji, kao i promišljanje same pozicije dizajnera u široj konstelaciji tržišnih, društvenih, klasnih i rodnih odnosa. Gledajući na jednom mjestu ova tri projekta – Collo – Redancing Tradition, Body Hub i Secrets to Sell Your Design Services – fascinantno je koliko svi navedeni elementi u njima dobro funkcioniraju jedni s drugima i koliko intrigrantnih značenja proizvode trljajući se jedni o druge ne samo na racionalne i očekivane, nego mnogo češće na potpuno apsurdne, provokativne i paradoksalne načine.
Dovoljno je uzeti za primjer „ergonomiju“, jedan od tradicionalnih fetiša industrijskog dizajna, da bi se odnos tijela i dizajna razumio kao logičan, čak i ključan. Ideja da se „stroj“ prilagodi čovjeku i njegovim uvjetima rada, primjerice, u srcu je autoričinog projekta Body Hub, nagrađenog 2021. na Tjednu dizajna u Zagrebu, ali ne onako kako biste očekivali da jest. Body Hub nije novi oblik sučelja za interakciju s računalom kakvo bi moglo ući u masovnu proizvodnju, premda je u tom smislu posve funkcionalan, već nam on skreće pažnju na činjenicu da je naša konvencionalna interakcija s računalom u potpunom raskoraku s potrebama i mogućnostima gotovo čitavog našeg tijela. Riječ je o napravi koja oko tijela korisnika kreira kružnu orbitu na čijem je rubu mjesto za prijenosno računalo, taman nadohvat njegovih ruku. No uz sam je predmet, u suradnji s plesačima i koreografima Emom Crnić i Simonom Busom (s kojim je Ines Borovac surađivala i kao scenografkinja) pažljivo je oblikovana i čitava koreografija za njegovo korištenje.
Pokreti, neki od kojih aktiviraju čitavo tijelo izvođača, dočaravaju (i u nekoj mogućoj perspektivi i pokreću) najrazličitije funkcije koje upotrebljavamo kada se služimo softverskim alatima, poput selektiranja, rotiranja, pomicanja, brisanja, zumiranja i slično. Naredbe su generičke i manje-više prisutne u većini široko korištenih programa, od onih dizajnerskih do bazičnih uredskih. Body Hub je po svojoj naravi spekulativni projekt, u smislu da njegov dizajn nije usmjeren toliko primjeni, koliko njenim implikacijama, a govori nam o granicama do kojih su se digitalna i fizička, odnosno u ovom slučaju tjelesna sfera, preklopile ili nisu, potiče nas, uostalom, i da mislimo o analogijama između kreativnog intelektualnog rada na računalu (kakav je često rad dizajnera) i fizičkog, „manualnog“ rada, kretanja piksela i tjelesnih kretnji, mišljenja o pokretu i stvarnog pokreta. Unatoč svom gotovo medicinski sterilnom izgledu, Body Hub zapravo vraća “znoj” u kontekst uredskog, intelektualnog rada. (…)