U sklopu mini ciklusa Dva primjera sa Studija dizajna, kojim se u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva prezentiraju primjeri dobrih edukacijskih praksi u dizajnerskom obrazovanju, od 2.6.2016. do 15.6.2016., u suradnji sa HDD-om smo organizirali izložbu Dizajn za društvene promjene. Izložba na konkretnom primjeru predstavlja neke od pristupa kroz koje dizajneri mogu aktivno sudjelovati u adresiranju složenih problema rasne diskriminacije i ksenofobije, a oslanja se na konkretne rezultate projekta realiziranog u suradnji  Studija dizajna, Centra za mirovne studije (CMS) i azilanata u razdoblju od listopada 2014 do rujna 2015 godine. Suradnja se nadovezala na već postojeće inicijative Centra koje se realiziraju kroz programe Borbe protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma te programskog područja zagovaranja uvođenja Građanskog odgoja i mirovnog obrazovanja, sa fokusom na nekoliko značajnih tema poput ukazivanja opasnosti predrasuda prema vjerskim, etničkim i rasnim manjinama, te njihovo sustavno uklanjanje kroz obrazovanje na najnižim razinama školovanja, javne kampanje za suzbijanje rasizma i ksenofobije, komunikacijske strategije koje prate postupak traženja azila. Zanimalo nas je i na koji način dizajn može pomoći u stvaranju uvjeta za lakšu i bržu integraciju u novom okruženju. Suradnice na tom projektu bile su: Julija Kranjec, Emina Bužinkić i Tea Vidović (CMS). Julija Kranjec je organizacijska voditeljica CMS-a i članica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma. Emina Bužinkić je članica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma, koordinatorica programskog područja zagovaranja uvođenja Građanskog odgoja i mirovnog obrazovanja u škole, te predsjednica zadruge Okus doma. Tea Vidović je voditeljica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma. Mnoga domaća i međunarodna izvješća pokazuju da je u Hrvatskoj etnička, rasna i vjerska diskriminacija velik problem. Rezultati istraživanja koje je naručio Centar za mirovne studije pokazuju da građani Hrvatske deklarativno ne podržavaju diskriminaciju stranaca i u prosjeku nemaju izrazite ksenofobne stavove. S obzirom da se većina ispitanika načelno afirmativno izjasnila prema ideji multikulturalnog društva, postoji potencijal za uspješnu borbu protiv diskriminacije i upravo je sad pravo vrijeme da se institucije i društvo u cjelini ozbiljno posvete rješavanju problema ksenofobije u Hrvatskoj. S druge strane, u uvjetima teške ekonomske situacije u zemlji, visoke stope nezaposlenosti i egzistencijalne nesigurnosti građana te sve izraženije ekonomske nejednakosti, stvara se atmosfera netrpeljivosti prema pripadnicima nacionalnih manjina i strancima koji žive u našoj zemlji. Stoga je izuzetno važno kontinuirano raditi na afirmiranju vrijednosti multikulturalnog društva, kao i upozoravati na pojave koje vode segregaciji, nepovjerenju, diskriminaciji i isključivanju.