Kako su u tijeku značajne promjene i adaptacije nastavnih programa, koje prije svega traže poveznice izmedu pojedinih kolegija, tako se otprilike može ocrtati namjeravani profil Studija dizajna u budućnosti. Metodički postav i didaktički sustav programa na Studiju dizajna nastojati će djelovati u području razvijanja kritičkih i kreativnih sposobnosti studenata. Dizajn je disciplina koja nezaobilazno sudjeluje u proizvodnji, kako predmeta tako i značenja, pa kao takva ima izniman utjecaj na formiranje društvene i opće ljudske okoline. Stoga i edukacija dizajnera mora uzeti u obzir različite čimbenike i ukomponirati ih u funkcionirajuću metodičku cjelinu.

Prije svega, edukacija dizajnera na Studiju dizajna imati će za cilj informirati studente u pogledu racionalnih kritičkih metoda istraživanja i analize, a ujedno ih osvijestiti u pogledu temeljnih karakteristika forme, gledanja i komuniciranja. Nadalje, po izboru pojedinog smjera (Grafički dizajn i produkt dizajn) na Studiju dizajna, smisao programa segmentira se po pojedinom od dva smjera, ali sa zajedničkim društveno-humanističkim osnovama koje čine temelj za buduće trajno vlastito promišljanje pozicije dizajnera u suvremenom svijetu, a napose za formiranje etičke pozicije dizajna u odnosu na složene probleme civilizacije materijalne proizvodnje i masovne potrošnje. Unutar svakog smjera značajan dio nastave odvija se s ciljem upoznavanja studenata s tehničkim datostima materijala, konstrukcija i proizvodnih tehnologija koje ce u svojoj budućoj profesiji morati uzimati u obzir kako bi na osnovu kritičke analize zadatka mogli izvesti kreativnu sintezu projekta.

Poseban aspekt edukacije na Studiju dizajna stavlja se i nadalje na uvažavanje lokalnih socijalnih i ekonomskih datosti proizvodnje, jer se ukazuje na cijeli raspon mogućih načina izvedbe projektiranog proizvoda u užem kontekstu, od uvjeta masovne proizvodnje velikih serija, do zanatskih produkcijskih uvjeta maloserijske proizvodnje. Uz to značajan je aspekt edukacije i uvažavanje ekološkog aspekta problematike društvene okoline, odnosno uviđanje iscrpivosti materijalnih resursa, kao i problem zagadenja planeta.

Ukoliko uspije sačuvati društveno-humanisticku osnovu, a s razradenom znanstveno-istraživackom te umjetničko-kreativnom komponentom, Studij dizajna bi mogao i u budućnosti dati značajan doprinos društvenoj okolini, doprinos koji je u svojih trinaest godina djelovanja već dao u značajnoj mjeri.

Feđa Vukić